Author Archives: socijalskrb

NATJEČAJ ZA DODJELU “NAGRADE ZA PROMICANJE PRAVA DJETETA” U 2014.god.

23/09/2014

Ministarstvo socijalne politike i mladih raspisalo je Natječaj za dodjelu “Nagrade za promicanje prava djeteta” u 2014.god. na temelju Zakona o Nagradi za promicanje prava djeteta (NN broj 96/03 i 33/05) i čl.2. Pravilnika o Nagradi za promicanje prava djeteta (NN broj 111/05).

Natječaj je objavljen dana 17. rujna 2014.god. u Narodnim novinama te ga možete pronaći na slijedećem linku: http://narodne-novine.nn.hr/oglasi/default.aspx kao i na web stranici Ministarstva socijalne politike i mladih (www.mspm.hr), a otvoren je 15 dana od dana objave, odnosno do 2. listopada 2014.god.

U Natječaju su objavljeni kriteriji za dodjelu Nagrade, postupak predlaganja i rok za dostavu prijedloga.

ZAKLJUČCI VI. SIMPOZIJA SOCIJALNIH RADNIKA

07/11/2013

socijalni-rad

ZAKLJUČCI (RADNA VERZIJA)

  • Društvene funkcije socijalnog rada su bitno reducirane u odnosu na ono što socijalni rad kao profesija može i treba ponuditi. One ne otkrivaju pravu prirodu i misiju socijalnog rada.
  • Socijalni rad je profesija koja se treba dodatno profilirati u smjeru zaštite i razvoja ljudskih prava.
  • Provedeno istraživanje na području Grada Zagreba pokazuje kako su socijalni radnici svjesni svojih mogućnosti, ali i potrebnih uvjeta za to kako bi mogli utjecati na društvene promjene.
  • Socijalni rad pokriva široku lepezu aktivnosti i utjecanje na socijalne promjene je preduvjet za ispunjavanje profesionalnih ciljeva.
  • Istraživanje provedeno na području Grada Dubrovnika pokazuje da socijalni radnici smatraju kako Republika Hrvatska nema smislenu socijalnu politiku. Tome pridonose česte promjene zakona, neuvažavanje struke i neprepoznavanje mogućnosti struke.
  • Potrebno je provesti suštinsku reformu koja će dovesti do kvalitativnih promjena u sustavu socijalne skrbi.
  • - Identitet socijalni radnici stječu svojim obrazovanjem, a integritet postupanjem u skladu s pravilima struke i spremnošću da se suprotstave očekivanjima i nalozima svojih poslodavaca kad se oni kose sa tim pravilima.
  • Realitet socijalnog rada značajno odstupa od sadržaja profesionalnog identiteta i integriteta.
  • Socijalni rad je u opasnosti da inzistiranje na formi i proceduri nadvlada sadržaj te je zadatak socijalnih radnika da u fokus vrate sadržaj profesionalnog postupanja te da forma bude samo okvir za kvalitetan sadržaj.
  • Utjecati na porast osviještenosti i informiranosti javnosti o poslovima socijalnog radnika - javnost upoznavati o poslovima socijalnog radnika – kroz tiskane materijale, medijske nastupe, sudjelovanje na tribinama, okruglim stolovima
  • Zalagati se za zapošljavanje većeg broja socijalnih radnika unutar različitih sustava (unutar sustava socijalne skrbi, zdravstva, obrazovanja i dr.).
  • Poticati povezivanje i organiziranje studenata i škola socijalnog rada kroz regionalne kongrese i druga okupljanja.
  • Utjecati na donošenje odluka o proširenju socijalnih usluga namijenjenih integraciji starijih osoba i osoba s invaliditetom.
  • Osvijestiti važnost cjeloživotnog usavršavanja i zalagati se za definiranje uloge poslodavca u financiranju sudjelovanja u seminarima, edukacijama, poslijediplomskim programima i drugim oblicima stručnog usavršavanja.
  • Donošenje akata o normativima rada i standardima kvalitete treba biti u suradnji sa strukom.
  • Pojačati suradnju i povezivanje s drugim strukama – jačati međusektorsku suradnju
  • Uvođenje kontinuirane supervizije i drugih oblika stručne podrške stručnjacima u sustavu („anti-stres“ programe, team building…).
  • Utjecati na izmjene zakonske regulative i uskladiti postojeće zakone i pravilnike (značaj Komore i strukovne udruge).
  • Uspostaviti programe evaluacije uspješnosti, provedbe i učinaka aktivnosti.
  • Zahtijevati povratnu informaciju od MSPM o izvještajima uvođenja standarda kvalitete socijalnih usluga u sustavu socijalne skrbi.
  • Donijeti Pravilnik o standardima kvalitete u što kraćem roku.
  • Tražiti i zalagati se za bolju ažuriranost podataka iz baza drugih institucija (Porezna uprava, MUP i dr.).
  • Uključiti volontere, vježbenike i studente u stvaranje baze podataka.
  • Oformiti nagradu za poseban doprinos u sustavu socijalne skrbi (prijedlog je da nosi ime tragično preminulog socijalnog radnika Jakova Kudrića).
  • Predložiti i zastupati strukturne promjene u centrima za socijalnu skrb.
  • Snažnije povezivanje, udruživanje i angažiranje socijalnih radnika kroz strukovne organizacije.
  • Formalizirati suradnju, odnosno obavljanje terenske prakse u ustanovama socijalne skrbi sklapanjem ugovora, a tome će prethoditi zajednički sastanak predstavnika Studijskog centra socijalnog rada, predstavnika Komore socijalnih radnika i stručnjaka iz sustava socijalne skrbi koji će uputiti zajednički zahtjev Ministarstvu socijalne politike i mladih za formaliziranjem ovog oblika suradnje.
  • Svake godine informirati terenske nastavnike o ishodu studentske evaluacije kako bi dobili povratnu informaciju koja bi im pomogla u budućem radu sa studentima.
  • Oformiti kriterije za odabir terenskih nastavnika (interes, stručnost, pristupačnost, iskustvo) i donijeti pravilnik o ocjenjivanju stručnosti za ulogu terenskog nastavnika i davanje licence za ulogu terenskog nastavnika.
  • Zakazan je zajednički sastanak predstavnika centra za socijalnu skrb Zagreb (Božena Horvat Alajbegović, Đurđa Petran) i Studijskog centra socijalnog rada za 11. mjesec kada će se dogovoriti detalji oko zajedničkog dopisa Ministarstvu socijalne politike i mladih u vezi formaliziranja suradnje oko terenske prakse.
  • Na zajedničkom sastanku dogovorit će se o mogućnostima gratifikacije terenskih nastavnika u čemu će biti ključna uloga Komore socijalnih radnika, koja će podržati ova nastojanja.- Sustavno unapređivati suradnju akademske zajednice i sustava socijalne skrbi kroz provođenje zajedničkih sastanaka, razmjenu iskustava, ideja, planiranje i dogovaranje oko pitanja koja se tiču suradnje, praćenja i evaluacije.
  • Razmotriti mogućnosti poboljšanja uvjeta u kojima se praksa odvija.
  • Uskladiti teorijska znanja i znanstveni pristup s praksom, plan prakse s aktualnom organizacijom rada u centru kako bi zadaci studenata na praksi bili provedivi.
  • Uključivanje stručnjaka iz prakse u znanstveno-istraživački rad.
  • Evidentna je potreba za socijalnim radnicima u obrazovanju, na to ukazuju istraživanja provedena u školama te iskustva stručnjaka iz prakse. Na probleme u ponašanju i razvoju u osnovnoškolskoj i srednjoškolskoj dobi možemo utjecati kako bi se u budućnosti spriječili negativni ishodi i opterećenje na sustav socijalne skrbi, pravosudni sustav i zdravstveno osiguranje sveobuhvatnim pristupom koji bi uključivao i ulogu socijalnog radnika u školi- Predlaže se da Hrvatska udruga socijalnih radnika, Ministarstvo socijalne politike i mladih i Studijski centar socijalnog rada formuliraju zajednički zahtjev prema Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta da se izmjeni Pravilnik o odgoju i obrazovanju kojim su socijalni radnici izuzeti kao stručni suradnici u školama.