Author Archives: socijalskrb

Pravilnik o stručnom usavršavanju i osposobljavanju – 2015 god.

27/01/2017

                                          Temeljem članka 53 st.2. Statuta Centra za socijalnu skrb Osijek, Stručno                                      vijeće Centra za socijalnu skrb Osijek, na sjednici održanoj dana ___________ 2015.godine, donosi

 

PRAVILNIK

O STRUČNOM USAVRŠAVANJU I OSPOSOBLJAVANJU RADNIKA

CENTRA ZA SOCIJALNU SKRB OSIJEK

 


Članak 1.

Stručni radnici Centra za socijalnu skrb Osijek (dalje: Centar) imaju mogućnost stručnog usavršavanja i osposobljavanja u skladu sa zahtjevima radnika i potrebama Centra.

Članak 2.

Centar je dužan osigurati uvjete za obrazovanje radnika uz rad u razdoblju utvrđenom planom stručnog usavršavanja i osposobljavanja.

Plan stručnog usavršavanja i osposobljavanja radnika donosi Stručno vijeće Centra za jednogodišnje, a može i za višegodišnje razdoblje i dostavlja ga ravnatelju kao dio svog programa rada.

Godišnji plan stručnog usavršavanja i osposobljavanja donosi se najkasnije do 31.ožujka tekuće godine.

Radnici zainteresirani za stručno usavršavanje i osposobljavanje dužni su do 01.ožujka tekuće godine podnijeti zahtjev Stručnom vijeću Centra s naznakom svih bitnih elemenata za stručno usavršavanje i osposobljavanje.

Stručno vijeće će razmotriti primljene zahtjeve, donijeti odluku o upućivanju djelatnika na stručno usavršavanje, osposobljavanje ili školovanje te po potrebi pribaviti prethodnu suglasnost Ministarstva socijalne politike i mladih o snošenju troškova usavršavanja i osposobljavanja.

Stručno vijeće može odbiti zahtjev radnika za doškolovanje radi stjecanja stručnog obrazovanja koje nije potrebno Centru ili nije u vezi s njegovom profesijom.

Članak 3.

Ravnatelj je dužan brinuti o ostvarivanju plana i programa stručnog usavršavanja i osposobljavanja svojih radnika.

Članak 4.

Stručno osposobljavanje radnika odvija se putem:

-  školovanja na višem stupnju obrazovanja ovisno o školskoj spremi koju radnik ima,

- seminara i tečajeva koje organiziraju određene institucije, a u svezi s poslom koji radnik obavlja na svom radnom mjestu,

 - savjetovanja, simpozija i kongresa na kojima se raspravljaju određena pitanja iz  djelokruga rada Obiteljskog  centra,

- individualnog stručnog usavršavanja praćenjem stručne literature i stručnih časopisa,

- studijskim  putovanjima i posjetima pojedinih institucija, konzultacija ili boravkom u određenim ustanovama.

Članak 5.

Školovati se mogu radnici koji žele steći viši stupanj stručnog obrazovanja, a njihovo školovanje u neposrednoj je svezi s poslovima koje obavljaju u Centru.

Članak 6.

Stručno vijeće Centra može uputiti radnika na školovanje na svim stupnjevima školskog obrazovanja, pri tome prvenstvo imaju oni radnici koji nemaju odgovarajuću stručnu spremu na poslovima koje obavljaju predviđene općim aktom Centra, i ako su za to osigurana sredstva.

 Članak 7.

Školovanje i stručno usavršavanje radnika provodi se i putem poslijediplomskog studija i upućivanje vrši Stručno vijeće Centra ako je to u interesu Centra, uz prethodnu suglasnost Ministarstva socijalne politike i mladih.

 Članak 8.

Stručno usavršavanje radnika provodi se na seminarima i tečajevima koje organiziraju određene institucije, uz suglasnost Ministarstva socijalne politike i mladih.

  Članak 9.

Stručno usavršavanje djelatnika vrši se putem savjetovanja, simpozija i kongresa.

Radnik se može uputiti na ovaj vid stručnog usavršavanja ako je to u interesu i za unapređivanje rada Centra ili po preporuci Ministarstva.

      Članak 10.

Individualno stručno usavršavanje radnika čini osnovu njihova usavršavanja, a provodi se praćenjem stručne literature i časopisa.

Centar prema svojim mogućnostima osigurava potrebna sredstva i opremu, stručnu literaturu i ostalo za stručno usavršavanje radnika.

                                                                              Članak 11.

Radi unapređivanja rada i prenošenja iskustva ili proučavanja određenih pitanja, mogu se radnici uputiti na studijska  putovanja u pojedina  mjesta u zemlji i inozemstvu.

                                                                              Članak 12.

Radnici kojima je odobreno stručno usavršavanje i osposobljavanje imaju prava u skladu s Pravilnikom o radu.

                                                                               Članak 13.

Radniku koji se školuje odobrava se plaćeni dopust za pripremanje i polaganje ispita prema Pravilniku o radu.

                                                                               Članak 14.

Ako radnik svojom krivicom napusti započeto školovanje ili pojedini oblik stručnog usavršavanja, a to nije iz zdravstvenih razloga, dužan je Centru nadoknaditi troškove školarine ili kotizacije.

                                                                               Članak 15.

Sa svakim radnikom upućenim na doškolovanje sklapa se ugovor kojim se određuju prava i obveze Centra.

Ugovor obvezno sadrži:

  – naziv studija ili škole,

  – godinu kada je radnik obavezan završiti studij ili školu,

  – obveze radnika prema Centru nakon završetka studija ili u slučaju prekida studija ili           škole.

                                                                               Članak 16.

Obveze radnika prema Centru nakon završenog školovanja je ostajanje u radnom odnosu u  Centru najmanje onoliko vremena, koliko je trajalo školovanje, za koje je  Centar snosio troškove.

Ako radnik napusti Centar prije isteka vremena iz stavka 1. ovog članka dužan je nadoknaditi sredstva odobrena za obrazovanje.

                                                                                Članak 17.

Radniku koji je obvezan polagati stručni ispit priznaju se troškovi nastali polaganjem toga ispita, kao i plaćeni dopust ovisno o stručnoj spremi.

                                                                                Članak 18.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave na oglasnoj ploči Centra.

                                                                                                Članak 19.

Danom stupanja na snagu ovog Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o stručnom usavršavanju i osposobljavanju radnika Centra od 16.02.1999. godine.

 

                                                                      PREDSJEDNCA  STRUČNOG  VIJEĆA

Ovaj Pravilnik objavljen je na oglasnoj ploči Centra dana __________2015. godine te je stupio na snagu dana __________2015.godine.

                                                                      RAVNATELJICA

                                                             univ. spec. Jelka Klobučar, dipl. soc. radnica

 

 

 

 

 

 

NATJEČAJ ZA DODJELU “NAGRADE ZA PROMICANJE PRAVA DJETETA” U 2014.god.

23/09/2014

Ministarstvo socijalne politike i mladih raspisalo je Natječaj za dodjelu “Nagrade za promicanje prava djeteta” u 2014.god. na temelju Zakona o Nagradi za promicanje prava djeteta (NN broj 96/03 i 33/05) i čl.2. Pravilnika o Nagradi za promicanje prava djeteta (NN broj 111/05).

Natječaj je objavljen dana 17. rujna 2014.god. u Narodnim novinama te ga možete pronaći na slijedećem linku: http://narodne-novine.nn.hr/oglasi/default.aspx kao i na web stranici Ministarstva socijalne politike i mladih (www.mspm.hr), a otvoren je 15 dana od dana objave, odnosno do 2. listopada 2014.god.

U Natječaju su objavljeni kriteriji za dodjelu Nagrade, postupak predlaganja i rok za dostavu prijedloga.

ZAKLJUČCI VI. SIMPOZIJA SOCIJALNIH RADNIKA

07/11/2013

socijalni-rad

ZAKLJUČCI (RADNA VERZIJA)

  • Društvene funkcije socijalnog rada su bitno reducirane u odnosu na ono što socijalni rad kao profesija može i treba ponuditi. One ne otkrivaju pravu prirodu i misiju socijalnog rada.
  • Socijalni rad je profesija koja se treba dodatno profilirati u smjeru zaštite i razvoja ljudskih prava.
  • Provedeno istraživanje na području Grada Zagreba pokazuje kako su socijalni radnici svjesni svojih mogućnosti, ali i potrebnih uvjeta za to kako bi mogli utjecati na društvene promjene.
  • Socijalni rad pokriva široku lepezu aktivnosti i utjecanje na socijalne promjene je preduvjet za ispunjavanje profesionalnih ciljeva.
  • Istraživanje provedeno na području Grada Dubrovnika pokazuje da socijalni radnici smatraju kako Republika Hrvatska nema smislenu socijalnu politiku. Tome pridonose česte promjene zakona, neuvažavanje struke i neprepoznavanje mogućnosti struke.
  • Potrebno je provesti suštinsku reformu koja će dovesti do kvalitativnih promjena u sustavu socijalne skrbi.
  • - Identitet socijalni radnici stječu svojim obrazovanjem, a integritet postupanjem u skladu s pravilima struke i spremnošću da se suprotstave očekivanjima i nalozima svojih poslodavaca kad se oni kose sa tim pravilima.
  • Realitet socijalnog rada značajno odstupa od sadržaja profesionalnog identiteta i integriteta.
  • Socijalni rad je u opasnosti da inzistiranje na formi i proceduri nadvlada sadržaj te je zadatak socijalnih radnika da u fokus vrate sadržaj profesionalnog postupanja te da forma bude samo okvir za kvalitetan sadržaj.
  • Utjecati na porast osviještenosti i informiranosti javnosti o poslovima socijalnog radnika - javnost upoznavati o poslovima socijalnog radnika – kroz tiskane materijale, medijske nastupe, sudjelovanje na tribinama, okruglim stolovima
  • Zalagati se za zapošljavanje većeg broja socijalnih radnika unutar različitih sustava (unutar sustava socijalne skrbi, zdravstva, obrazovanja i dr.).
  • Poticati povezivanje i organiziranje studenata i škola socijalnog rada kroz regionalne kongrese i druga okupljanja.
  • Utjecati na donošenje odluka o proširenju socijalnih usluga namijenjenih integraciji starijih osoba i osoba s invaliditetom.
  • Osvijestiti važnost cjeloživotnog usavršavanja i zalagati se za definiranje uloge poslodavca u financiranju sudjelovanja u seminarima, edukacijama, poslijediplomskim programima i drugim oblicima stručnog usavršavanja.
  • Donošenje akata o normativima rada i standardima kvalitete treba biti u suradnji sa strukom.
  • Pojačati suradnju i povezivanje s drugim strukama – jačati međusektorsku suradnju
  • Uvođenje kontinuirane supervizije i drugih oblika stručne podrške stručnjacima u sustavu („anti-stres“ programe, team building…).
  • Utjecati na izmjene zakonske regulative i uskladiti postojeće zakone i pravilnike (značaj Komore i strukovne udruge).
  • Uspostaviti programe evaluacije uspješnosti, provedbe i učinaka aktivnosti.
  • Zahtijevati povratnu informaciju od MSPM o izvještajima uvođenja standarda kvalitete socijalnih usluga u sustavu socijalne skrbi.
  • Donijeti Pravilnik o standardima kvalitete u što kraćem roku.
  • Tražiti i zalagati se za bolju ažuriranost podataka iz baza drugih institucija (Porezna uprava, MUP i dr.).
  • Uključiti volontere, vježbenike i studente u stvaranje baze podataka.
  • Oformiti nagradu za poseban doprinos u sustavu socijalne skrbi (prijedlog je da nosi ime tragično preminulog socijalnog radnika Jakova Kudrića).
  • Predložiti i zastupati strukturne promjene u centrima za socijalnu skrb.
  • Snažnije povezivanje, udruživanje i angažiranje socijalnih radnika kroz strukovne organizacije.
  • Formalizirati suradnju, odnosno obavljanje terenske prakse u ustanovama socijalne skrbi sklapanjem ugovora, a tome će prethoditi zajednički sastanak predstavnika Studijskog centra socijalnog rada, predstavnika Komore socijalnih radnika i stručnjaka iz sustava socijalne skrbi koji će uputiti zajednički zahtjev Ministarstvu socijalne politike i mladih za formaliziranjem ovog oblika suradnje.
  • Svake godine informirati terenske nastavnike o ishodu studentske evaluacije kako bi dobili povratnu informaciju koja bi im pomogla u budućem radu sa studentima.
  • Oformiti kriterije za odabir terenskih nastavnika (interes, stručnost, pristupačnost, iskustvo) i donijeti pravilnik o ocjenjivanju stručnosti za ulogu terenskog nastavnika i davanje licence za ulogu terenskog nastavnika.
  • Zakazan je zajednički sastanak predstavnika centra za socijalnu skrb Zagreb (Božena Horvat Alajbegović, Đurđa Petran) i Studijskog centra socijalnog rada za 11. mjesec kada će se dogovoriti detalji oko zajedničkog dopisa Ministarstvu socijalne politike i mladih u vezi formaliziranja suradnje oko terenske prakse.
  • Na zajedničkom sastanku dogovorit će se o mogućnostima gratifikacije terenskih nastavnika u čemu će biti ključna uloga Komore socijalnih radnika, koja će podržati ova nastojanja.- Sustavno unapređivati suradnju akademske zajednice i sustava socijalne skrbi kroz provođenje zajedničkih sastanaka, razmjenu iskustava, ideja, planiranje i dogovaranje oko pitanja koja se tiču suradnje, praćenja i evaluacije.
  • Razmotriti mogućnosti poboljšanja uvjeta u kojima se praksa odvija.
  • Uskladiti teorijska znanja i znanstveni pristup s praksom, plan prakse s aktualnom organizacijom rada u centru kako bi zadaci studenata na praksi bili provedivi.
  • Uključivanje stručnjaka iz prakse u znanstveno-istraživački rad.
  • Evidentna je potreba za socijalnim radnicima u obrazovanju, na to ukazuju istraživanja provedena u školama te iskustva stručnjaka iz prakse. Na probleme u ponašanju i razvoju u osnovnoškolskoj i srednjoškolskoj dobi možemo utjecati kako bi se u budućnosti spriječili negativni ishodi i opterećenje na sustav socijalne skrbi, pravosudni sustav i zdravstveno osiguranje sveobuhvatnim pristupom koji bi uključivao i ulogu socijalnog radnika u školi- Predlaže se da Hrvatska udruga socijalnih radnika, Ministarstvo socijalne politike i mladih i Studijski centar socijalnog rada formuliraju zajednički zahtjev prema Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta da se izmjeni Pravilnik o odgoju i obrazovanju kojim su socijalni radnici izuzeti kao stručni suradnici u školama.